Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac

Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika po nadnevcima deklaracijskih zbivanja:

 

• 13. ožujka Deklaracija je prihvaćena

• do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove

• 17. ožujka 1967. godine objavljena je u Telegramu.

 

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, izjava sastavljena 9. III. 1967. u Matici hrvatskoj, koju je potom prihvatila većina hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova i potpisao veći broj javnih i kulturnih djelatnika. Njome se zahtijeva ravnopravan položaj hrvatskog jezika u jugoslavenskoj federaciji, slobodno oblikovanje hrvatskog jezika u skladu s hrvatskom tradicijom te puna afirmacija hrvatskog jezika u svim sferama života. Bila je osuđena od komunističkih vlasti, a mnogi njezini potpisnici bili su sankcionirani.

 

U prosjeku svaka dva tjedna jedan jezik nestane, a s njim i kulturna te intelektualna baština koja se razvijala na tome jeziku. Kako bi potaknuo čuvanje jezične raznolikosti i promicanje obrazovanja na materinskome jeziku, UNESCO je 1999. godine proglasio 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, koji se otad svake godine obilježava diljem svijeta.
Materinski je jezik prvi jezik koji dijete usvaja u najranijoj dobi bez svjesnoga učenja, najčešće od roditelja, odnosno od majke. Zbog toga se i naziva materinskim ili – majčinskim jezikom. Materinski je jezik onaj na kojemu mislimo, sanjamo, molimo se i računamo. S njim se identificiramo i uspostavljamo emocionalnu vezu.
Hrvatskim se kao materinskim jezikom služi više od 5,5 milijuna ljudi. Godine 2013. uz Međunarodni dan materinskoga jezika Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrenuo je kod nas i manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika kako bi govornicima hrvatskoga jezika podignuo razinu svijesti o očuvanju materinskoga jezika koji je osnova nacionalnoga identiteta. Upravo je 21. veljače određen kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, koji traje sve do 17. ožujka, a prate ga brojna prigodna predavanja i predstavljanja. 
Posljednji tjedan manifestacije poklapa s još jednom povezanom godišnjom proslavom – Danima hrvatskoga jezika, koji se slave od 11. do 17. ožujka, a koje je Hrvatski sabor utemeljio još 1997. godine u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, objavljenu 17. ožujka 1967. godine.

 

Zanimljivosti:
Najčešće riječi u upotrebi u suvremenome hrvatskom jeziku jesu nepunoznačnice, odnosno riječi kojima je potreban kontekst da bi dobile svoje puno značenje. Prema korpusima Hrvatska jezična riznica, Hrvatski nacionalni korpus i Hrvatski mrežni korpus Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje istražio je da su najčešće takve riječi i, u, je, se, na, da, za, su, a, od. Od punoznačnih riječi među najčešćima su hrvatski, Hrvatska, predsjednik, zakon, dan, godina, čovjek, riječ, reći, moći, htjeti, imati, trebati, jedan, drugi, velik, dobar, članak, sav i posto.

 

Hrvati su prvi slavenski narod koji je uz imena počeo nositi i prezimena. Prva su prezimena među Hrvatima zabilježena krajem 11. i u 12. stoljeću, i to u prvome redu u dalmatinskim gradovima – Zadru, Trogiru, Splitu i Dubrovniku. Najmnogobrojnija su prezimena u Hrvatskoj Horvat, Kovačević, Babić, Marić, Jurić, Novak, Kovačić, Knežević, Vuković i Marković.

 

U okviru Dana hrvatskoga jezika proglašavaju se pobjednici natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ, koji organizira hrvatski jezikoslovni časopis Jezik. Natječaj je prvi put bio raspisan 1993. godine, a s prekidima se održava do danas. Nastao je radi promicanja hrvatskoga jezika i stvaranja vlastitih riječi umjesto nekritičnoga preuzimanja riječi iz drugih jezika. Neke od nagrađenih riječi iz prethodnih godina bile su uspornik (umjesto ležećega policajca), straničnik (bookmark), osjećajnik (emotikon), zatipak (tipfeler), opuštaonica (wellness), dodirnik (touch screen) i zaslonik (tablet). Zanimljivo je da je i riječ udomitelj (u značenju 'osoba ili obitelj koja uzme dijete bez roditelja u svoj dom i brine se za njega') svojedobno bila nagrađena kao nova riječ, a danas se njome koristimo kao da je imamo oduvijek.

 

Dane hrvatskog jezika su obilježili i učenici 4. a razreda različitim aktivnostima. Dio učenika je pisao sastavke i pjesmice na temu prijateljstva. Dio je iz čitanke prepisivao riječi na jednom od narječja i zapisivao kako bi se ta riječ književno rekla ili napisala. Ostali učenici su osmišljavali i zapisivali imenice koje su pravopisno točno ili netočno napisane. 

 

 

 

 

 

Pripremile: Ajda Zubčić i Marija Jarabek