Svakim udisajem duhanskog dima u tijelo pušača ulazi više od 4 000 različitih kemijskih tvari, od kojih je najmanje 40 kancerogeno. Pušenje stoga ima poguban učinak na cjelokupno zdravlje ljudskog organizma te uzrokuje ili pak pospješuje pojavu čitavog niza bolesti i različitih poremećaja u psihičkom, fiziološkom i fizičkom funkcioniranju čovjeka.

Kako ima naglašeno kancerogeno djelovanje, duhan uz rak pluća izaziva ili potencira pojavu karcinoma onih organa koji s njime direktno dolaze u doticaj, primjerice usne šupljine, jednjaka i dušnika, a potom i između ostalog bubrega, mokraćnog mjehura i gušterače, a predstavlja rizik i za pojavu raka dojke i kože. Štoviše, znanstvenici smatraju da je pušenje samo po sebi odgovorno za čak 30% svih kancerogenih oboljenja. Na listi bolesti i poremećaja koje se dovode u vezu s pušenjem su i reumatični artritis, poremećaji u funkcioniranju osjeta okusa, mirisa, vida i sluha, oboljenja sluznice usta i zubnog mesa te neke bolesti vezane uz izmjenu tvari u organizmu.

PASIVNO PUŠENJE

Problem modernog društva je što ni nepušači nisu pošteđeni oboljenja koja su povezana s pušenjem. S obzirom da čak tri četvrtine dima zapaljene cigarete ostaje i polako se širi prostorijom, a preostalu četvrtinu sam pušač udahne i ponovo izdahne, on ne ugrožava samo svoje, nego i zdravlje svih onih koji borave u njegovj okolini, a ne puše.

PASIVNI PUŠAČI IMAJU SVE PREDISPOZICIJE DA OBOLE OD "PUŠAČKIH BOLESTI" KAO I PUŠAČI!

Pripremile: Ivanka Šikić i Višnja Shala