Hrvatski olimpijski dan
Nitko ne zna kada su počele, ali prvi pisani trag potječe iz 776. godine prije Krista. Igre su se održavale na istom mjestu svake četvrte godine, a to četverogodišnje razdoblje dobilo je naziv olimpijada te je predstavljalo jedinicu vremena.
Sportaši su trenirali i natjecali se bez odjeće, jer su Grci smatrali da je ljepota gologa tijela odražava unutarnju ljepotu čovjeka. Sportaši su prije vježbanja mazali tijelo maslinovim uljem i posipali se sitnim pijeskom.
Ulje i pijesak su pomagali u održavanju tjelesne temperature i stvarali zaštitu od sunca, ali i od trenerove palice kojom bi ih udarao ako ne bi pravilno izveli vježbu.
Pobjednici igara dobivali su vijenac od maslinovih grančica također je dobivao i crvenu vunenu vrpcu te palmin list. Pobjednik je bio slavan. Klesali su se njegovi kipovi i o njemu pisali stihovi. U nekim gradovima se kovao novac s likom pobjednika da ne bi bio zaboravljen.
Olimpijske igre modernog doba
Francuski povjesničar Pierre de Coubertin (1863. -1937.) nadahnut antičkim igrama olimpijade, osmislio je suvremene olimpijske igre i u parizu 1894. osnovao Međunarodni olimpijski odbor.
Prve olimpijske igre modernog doba održane su 1896. u Ateni (Grčka), gdje su sudjelovali sportaši iz cijeloga svijeta. Održavaju se svake četvrte godine u velikom broju sportova.
Natjecati se mogu svi osim žena, kojima je sudjelovanje dopušteno tek 1900. na Olimpijskim igrama u Parizu, i to samo u tenisu i golfu. Zbog predrasuda se smatralo da žene koje se bave sportom gube na ženstvenosti, da čak postaju neplodne ako se bave sportom. Predrasude su postupno nestajale i situacija se polako mijenjala.
Porast popularnosti zimskih sportova doveo je do Prvih zimskih olimpijskih igara koje su održane 1924. u Francuskoj. Danas se ljetne i zimske olimpijske igre održavaju naizmjence svake druge godine.
