Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac

Toga dana je 1945. godine osnovan “Food and Agriculture Organization” (FAO), ogranak Ujedinjenih naroda koji se bavi hranom i razvojem agrikulture u svijetu. Otkako postoji, FAO se bavi problematikom nedostupnosti hrane, s posebnom pažnjom na zemlje u razvoju.

Obilježava se u cilju skretanja pozornosti javnosti na još uvijek prisutne probleme gladi i pothranjenosti (malnutricije) u svijetu. Naglasak je stavljen na jačanje javne svijesti o problemima nedostatka hrane u svijetu, te na jačanju solidarnosti u borbi protiv gladi, neuhranjenosti i siromaštva. Budući da se procjenjuje kako u svijetu živi 1.02 milijarde pothranjenih ljudi, važno je podići svijest o Svjetskom danu hrane.

 Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane glasi: "Obiteljska poljoprivredna gospodarstva: nahraniti svijet, brinuti se za zemlju" – odabran je kako bi se ukazala važnost kvalitetne lokalno proizvedene hrane za život svih naših stanovnika. Nastoji se usmjeriti svjetska pozornost na značajnu ulogu obiteljskih gospodarstava u iskorjenjivanju gladi i siromaštva, pružanju sigurnosti prehrambenom sustavu, poboljšavanju egzistencije, korištenjem prirodnih resursa, zaštitom prirode te postizanjem održivog razvoja, osobito u ruralnim sredinama.
    Opće vijeće UN-a donijelo je odluku da slogan za 2014. godinu glasi: "Međunarodna godina obiteljske poljoprivrede", što ukazuje na prepoznatu važnost doprinosa obiteljskih poljoprivrednika svjetskoj opskrbi i sigurnosti hrane. 
    Obiteljska poljoprivreda povezana je sa cjelokupnim prehrambenim suverenitetom, na nacionalnoj i svjetskoj razini, budući da čuva tradicionalne prehrambene proizvode, doprinosi uravnoteženoj prehrani i očuvanju agrobiološke raznolikosti te održivom korištenju prirodnih resursa. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva predstavljaju mogućnost razvoja lokalne ekonomije i lokalnog ekonomskog rasta, osobito u kombinaciji sa specifičnim politikama usmjerenim na socijalnu zaštitu i dobrobit zajednice.

Paradoks današnjeg društva je kako s druge strane, 2008. godine u svijetu je bilo više od 1,4 milijarde odraslih s prekomjernom tjelesnom masom, a više od pola milijarde je bilo pretilo. Najmanje 2,8 milijuna ljudi svake godine umire od posljedica prekomjerne tjelesne mase ili pretilosti. Ono što zabrinjava je pretilost djece što predstavlja jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova 21. stoljeća. Djeca s prekomjernom tjelesnom masom će vjerojatno postati pretile odrasle osobe. Imaju veći rizik razvoja dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti u mlađoj životnoj dobi od djece koja nemaju problema sa povišenom tjelesnom masom.

65% svjetske populacije živi u zemlji u kojoj ljudi češće umiru od posljedica prekomjerne tjelesne mase i pretilosti nego pothranjenosti (zemlje s visokim dohotkom i srednje razvijene zemlje). 44% ih umire od posljedica dijabetesa, 23% od ishemijske bolesti srca, a do 41% od određenih vrsta raka povezanih sa prekomjernom tjelesnom masom.

Stoga, pazite koju hranu odabirete (neka bude u što većoj mjeri iz vlastitog ili provjerenog uzgoja), pripazite na količinu hrane koju konzumirate – jer dok Vi možda bacate hranu negdje netko u svijetu umire od gladi!

Ovaj dan vam treba biti podsjetnik koju hranu trebate uzimati u većini svojih obroka kako biste bili zdravi, a zdrava može biti i pizza i hamburger i kolači, ako su pripremljeni uz odabrane sastojke.

Možda najvažnija stvar koja se tiče prehrane je – doručak. Njega nikada, nikada nemojte preskakati. Gricnite nešto dok se ujutro spremate za školu ili kupite kakvo pecivo dok čekate bus, tramvaj ili jednostavno hodate do škole. Naravno, integralne žitarice su najbolji izbor za doručak, bilo da se radi o pecivu s integralnim žitaricama, zobenim pahuljicama pripremljenim s kakaoom ili jogurtom ili bučine i suncokretove sjemenke za doručak.

Svi vole grickalice, od slatkih keksića, čokoladica svih vrsta i okusa do čipsa, štapića i ostalih ukusnih grickalica. No, znate li da su za sve te božanstvene okuse krivi, ni manje ni više nego pojačivači okusa. Ne zvuči baš ukusno, zar ne? Naravno, nekada treba obradovati nepce i takvim okusima, ali priuštite mu i uživanje u jabukama, mandarinama, bakinim kolačima, morskoj ribi, maslinama, finom siru i u tolikoj drugoj prefinoj hrani koju nam priroda nudi.
Osim toga, znate li da treba izbjegavati hranu koja je obično pakirana u previše omota jer se pokazalo da je upravo takva hrana previše obrađena. U takvoj hrani ima najviše konzervansa, masti, šećera i ostalih štetnih dodataka koje ozbiljno mogu ugroziti vaše zdravlje i ostaviti traga na vašoj koži i to u obliku omraženih prištića.

Uz sve ovo, pijte dovoljno tekućine. Ne mora to biti onih famoznih 8 čaša vode o kojima svi pričaju. Pijte koliko ste žedni, ali osjećaj žeđi nemojte zanemariti. Ako jedete previše začinjenu i obrađenu hranu, bit ćete i više žedni, a voda ispire važne nutrijente koje ste unijeli hranom. Dakle, lakše s vodom.
Da, i kad kažemo tekućina, mislimo na vodu, prirodne voćne sokove i čajeve, ne na gazirane bućkuriše koji imaju previše šećera.

Dakle, uživajte u hrani i njezinim okusima. Pizza može biti itekako zdrava ako ju pripremite sami kod kuće uz pravi izbor tijesta, šunke, sira, gljiva ili drugih dodataka. Isto je i s hamburgerom kao i krumpirićima koji su puno finiji i zdraviji pripremljeni kod kuće. Sendvič sa svježim sirom i grožđem može biti pravo otkriće. Keksići s grožđicama i komadićima čokolade iz kućne radinosti su prefini, a umjesto čipsa radije grickajte lješnjake i suhe brusnice.

Eksperimentirajte s hranom i hranite se zdravo!