Umro je u Zagrebu sa samo 43 godine života, od komplikacije upale pluća. Tu je bolest dobio, po svemu sudeći, uslijed velikog naprezanja prilikom pomaganja u procjeni i otklanjanju šteta nastalih nakon velikog potresa u Zagrebu 1880. godine. Naime, u to je vrijeme bio gradski senator i aktivno se angažirao u poslovima vezanim uz grad Zagreb.
Šenoa je u Zagrebu i rođen, kao sin Aloisa Schönoe, po narodnosti Nijemca iz Češke, koji se doselio u Zagreb i postao slastičar zagrebačkog biskupa. Šenoina majka zvala se Terezija i bila je Slovakinja plemićkog porijekla. Osim što je bio romanopisac, August Šenoa bio je i ravnatelj i dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazališta (preteče HNK), te urednik časopisa Vijenac.
Oženio se turopoljskom plemkinjom Slavom Ištvanić. Sin Milan Šenoa također se okušao u pisanju povijesnih romana, a napisao je i biografiju svog oca. Drugi sin Branko bio je poznati slikar, scenograf i kazališni intendant. August Šenoa umro je prerano, ostavivši za sobom natuknice za čak 40-tak nikada napisanih romana i pripovijesti. Bio je to veliki gubitak za hrvatsku književnost i za grad Zagreb.
