Godišnja potrošnja plastičnih vrećica u svijetu procjenjuje se na preko 500 milijardi, a zbog velikih troškova recikliranja (samo 1% se reciklira) velik dio njih na kraju završi u prirodi. Štetnost plastičnih vrećica za okoliš najbolje prikazuje podatak da je za prirodnu razgradnju jedne vrećice potrebno više od sto godina, ovisno o uvjetima u kojima se razgrađuje. Mnogobrojne životinje uginu jer se zapetljaju u plastične vrećice ili ih zamijene za hranu.
U Hrvatskoj se godišnje u prirodu baci oko milijardu plastičnih vrećica, a svakodnevno se besplatno dijele po trgovinama i tržnicama.
Irska je prva zemlja Europe koja je 2002. godine uvela porez na na plastične vrećice te je na taj način smanjila potrošnju za nekih 90%. Italija, kao najveći potrošač plastičnih vrećica u Europi, zabranila je njihovu uporabu 2011. godine pa tako kupci u trgovinama mogu dobiti samo biorazgradive vrećice, papirnate ili one napravljene od tkanine. Osim Italije, još su i Kina, Izrael, Kanada, Južnoafrička Republika, Australija te gradovi San Francisco, Los Angeles, Mumbai i drugi zabranili uporabu plastičnih vrećica ili će to uskoro učiniti. A u nekim zemljama (Južnoafrička Republika, Irska, Bangladeš) uvedene su novčane kazne za one koji rabe neekološke vrećice.
Ekološke udruge i udruge Prijatelji životinja svakodnevno apeliraju na trgovačke lance da ukinu besplatne plastične vrećice te mole građane da pridonesu očuvanju okoliša i zaštiti životinja korištenjem platnenih torbi, platnenih i mrežastih vrećica, košara i ostalih višekratnih uporabljivih predmeta.
