Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac

Zabrinjavajući znakovi stresa

 

„Djeca obično ne govore roditeljima da ih nešto muči“, kaže psihijatrica dr. Shimi Kang za CBC i dodaje, „umjesto toga, svjesno ili nesvjesno pokazuju psihičke simptome poput glavobolje, trbobolje, umora i općenito se loše osjećaju.“ Dijete će tako primjerice reći da ga boli trbuh kad osjeti nemir u trbuhu, no često je riječ o „boli“ koja nije abdominalne prirode. Na roditelju je da pokuša razgovorom otkriti kako se točno dijete osjeća i zašto te je li ta bol manifestacija neke vrste proživljenog stresa u školi.

 

Odbijanje odlaska u školu očiti je znak da je dijete tjeskobno i zabrinuto zbog nečega što se događa u školi, ističe dr. Khan. Katkada dijete odbija i svaki razgovor o školi, što je još alarmantnije. Ako je školarac razdražljiv, osjetljiv, ljutit, mrzovoljan i hirovit, sjetite se da bi razlog mogla biti škola. Ostali psihički znakovi su zbunjenost i loša koncentracija.

 

Zadatak svakog roditelja je da zaštiti dijete i prepozna zabrinjavajuće znakove stresa, no pri tom valja voditi računa da dijete ne smije rasti pod staklenim zvonom, izolirano od svijeta. Dr. Khan ističe da je određena doza stresa u životu poželjna kako za odrasle tako i za djecu.

 

 

Uravnoteženi obroci, vježbanje i duboko disanje

 

Dobar san je odličan početak, no redoviti obroci, uzimanje tekućine i fizička aktivnost također mogu uvelike smanjiti stres. Kao što je svima poznato, doručak je najvažniji dnevni obrok i djeca ga nikako ne bi smjela preskakati. Uz kvalitetne obroke i tjelovježbu, Dr. Khan ističe i neizmjernu važnost dubokog disanja. Kontrolirano disanje dobar je alat za smanjivanje stresa u svakoj situaciji, i svaki bi roditelj trebao savladati nekoliko najjednostavnijih tehnika kako bi mogao poučiti svoje dijete. Pravilnim dubokim udisajima i izdisajima receptori iz pluća šalju poruku mozgu da smo u redu.

 

 

Osigurajte im pauze, odmak od obveza

 

Djeci valja osigurati male dnevne pauze kako bi se mogla odmaknuti od obveza. Bez trenutaka kada mogu nesmetano promatrati i razmišljati ili samo duboko disati, djeca mogu osjetiti snažan pritisak. Dr. Khan savjetuje roditeljima da ne čine sljedeće:

Ne pretjerujte s rasporedom: Iako su rasporedi često jako dobra stvar, ne pretjerujte s planiranjem, posebice u razdoblju nakon praznika dok se djeca malo ne uhodaju.

Ne pretjerujte s uputama: Roditelji imaju potrebu uskočiti i riješiti problem umjesto djeteta, no djeca mogu i sama riješiti svoje probleme. Vaše je da im pomognete, da im budete oslonac, a ne da im stalno govorite što da čine.

Ne pretjerujte sa zaštitom: Ne budite previše zaštitnički raspoloženi. Sjetite se da su djeca stvorena da uče «metodom pokušaja i pogrešaka».