Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac - Naslovnica

> Naslovnica

Vijesti

SVJETSKI DAN OČUVANJA ENERGIJE

Autor: Maja Poslon Živković, 5. 3. 2015.

Svjetski dan očuvanja energije obilježava se 5. ožujka kako bi se razvila svijest kod ljudi o vrijednosti planete na kojoj živimo.

Dobrodošli na planetu Zemlju, treći kamenčić od Sunca. Za vas imamo sedam kontinenata, 236 država, 71% planete prekriveno vodom, pet velikih oceana, više od stotinu mora, oko 300 milijuna jezera, 165 glavnih svjetskih rijeka, četiri godišnja doba, trećinu kopnene površine prekrivenu šumama, 12% prekriveno pustinjama, otkrivenih 1,75 milijuna životinjskih vrsta u suživotu s 6, 8 milijardi ljudi.

Mi smo malo čudo svemira i pravo je vrijeme da si svi zajedno to i osvijestimo. Danas se , naime, slavi Dan očuvanja energije.

Od postanka do danas, naučili smo pismo, izumili tiskarski stroj, električnu energiju, prijevozna sredstva, razvili tehnologiju, hodali po Mjesecu, „olakšali“ si život u svakom mogućem pogledu i pritom zaboravili da sa čudima treba oprezno. Suočeni s drugom stranom medalje, „napretka“ civilizacije, u strahu promatramo novo lice Zemlje.

Podizanje razine CO2. Povišenje temperature. Zagrijavanje oceana. Otapanje ledenjaka. Dizanje razine mora. Stanjivanje morskog leda. Povećanje šumskih požara. Smanjivanje jezera. Dulja sušna razdoblja. Povećanje oborina. Blaže zime. Ranije proljeće. Kasnija jesen. Promjenu razdoblja migracija. Promjena staništa. Ptice se ranije gnijezde. Širenje bolesti. Smanjuju se nakupine snijega. Nestaju vodozemci. Obala erodira. Suše se tropske „oblačne šume“. Dolazi do naglog porasta temperatura na visinama.Vrijeme divlja, a prirodne katastrofe prijete sa svih strana. Što se, zaboga, događa?

Stara je priča da ljudi nisu ekološki osviješteni, jer pored svih prirodnih katastrofa teško je za povjerovati da jednostavnom racionalizacijom netko ne vidi posljedice čovjekovog „zlostavljanja“ Zemlje. Međutim, nova priča, koju svi imamo zadatak proširiti, je ta da ljudi jesu ekološki osviješteni, ali nisu dovoljno informirani kako točno ekološki djelovati. Jedni smatraju kako kap ne čini more i kako oni kao pojedinci ništa po tom pitanju ne mogu učiniti niti promijeniti.

Svatko od nas ima obavezu biti dobar gost, kao što svi mi jesmo gosti planete Zemlje i ništa od toga ne pripada nama. Kažu da je čistoća pola zdravlja.

Malu ekološku pismenost započnimo od toga! Uče nas da peremo ruke prije jela i brinemo o higijeni tijela, da će nas to zaštiti od bakterija, virusa i mnogih bolesti. Isto tako je i s planetom Zemljom. Ne bacajmo smeće (to je poput pranja ruku prije jela), reducirajmo ispušne plinove i količinu smoga u atmosferi (to je poput nepušača koji je kostantno u društvu pušača), izbjegavajmo korištenje proizvoda štetnih za okoliš (kao što izbjegavamo namirnice na koje smo alergični) i volimo planetu (kao što volimo majku koja nam je dala život).

Svi smo dio slagalice i ako se jedan dio izgubi, konačna slika neće biti kakav bi trebala.

Naučite sebe (a zatim poučite druge) kako u dvije minute učiniti mnogo:

1. Štednja vode!

Otvorite slavinu nakratko da navlažite četkicu za zube i zatvorite je sve dok ne dođe vrijeme za ispiranje (u suprotnom u nepovrat odlazi oko 9l vode). Umjesto kupanja, tuširajte se (za kupanje je potrebno između 40 i 150 l vode, a za petominutno tuširanje puno manje). Koristite hladnu vodu kad god je to moguće (dok „čekate“ da dođe topla voda, usput se potroši nekoliko litara hladne, da ne spominjemo uzaludno potrošenu električnu ili plinsku energiju bojlera.

2. Štednja papira!

Štednja papira je jedna od najlakših i najisplativinij doprinosa koje možemo učiniti za okoliš.

Oko 40% do 50% onoga što bacamo jest papir. Za izradu tone papira potrebno je 17 stabala. Indirektno, svaki čovjek koji čita novine potroši po jedno stablo svakih 10 ili 12 tjedana, da ne spominjemo koliko se potroši nekim drugim „papirnatim putevima“. Pišite na poleđini korištenog papira, reciklirajte papir i ne kupujte proizvode koji su duplo pakirani.

3. Štednja električne energije!

Koristite štedne žarulje umjesto običnih, jer traju 10 puta duže te koriste 2/3 energije manje. Koristite ekspres-lonac. Isključite iz struje uređaje koji nisu u upotrebi, nego su na standbyu. U prosječnom kućanstvu se nalazi između 5 do 20 takvih uređaja. Najčešći su: printeri, modemi, konverteri, radio i CD playeri, aparati za kavu, ručni usisavači te stolno računalo koje često ostaje uključeno cijeli dan. Izračun WWF-a pokazuje da na standby potrošnju otpada oko 10% ukupne godišnje potrošnje struje u kućanstvu.

4. Recikliranje!

Reciklirati možete praktički sve iz kućanstva. U plavi kontejner bacajte papir, karton i tetrapak. Zeleni je za sve vrste stakla, ali ne i za žarulje, porculan, keramiku, automobilsko staklo i sl. U sivi kontejner ide metal, odnosno samo limenke od pića. Pogrešno je u takve spremnike odlagati konzerve i druge razne metalne predmete, jer oni idu ravno na reciklažno dvorište. Žuti kontejner je za plastiku, a crveni za baterije. U Hrvatskoj se reciklira tek oko 10% otpada, dok je prosjek EU 27%. Plan EU je dostići 50% recikliranja do 2020.godine.

5. Eko kućanski uređaji

Zahvaljujući razvoju tehnologije i čovjekove osvještenosti u ponudi imamo sve više (i financijski prihvatljivijih) eko uređaja. „Zeleni“ uređaji jamče uštedu energije i vode, a kad bismo svi u Europi zamijenili svoje stare i neučinkovite uređaje novima, mogli bismo smanjiti emisiju CO2 za otprilike 20 milijuna. Razmisliti o kupovini jednog takvog jer je i financijski i ekološki isplativo.

6. Živite zelenim životom!

Šetajte, vozite bicikl, role ili koristite javni prijevoz radije nego automobil. Jedite organski uzgojenu i sezonsku hranu. Kupnjom lokalnog sezonskog povrća tijekom jedne godine možemo uštedjeti 59 kg CO2. Ako ste u prilici, zasadite stablo. Koristite platnene vrećice. Informirajte se o obnovljivim izvorima energije, koji su skuplji, ali dugoročno isplativiji.

Povratak

Ispiši članak

Tražilica

Naša škola