Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac

Prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine. Odlukom skupštine 7. travnja određen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od 1950. godine.

Ovaj dan se obilježava kako bi se izgradila svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje čime bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije. Aktivnosti vezane za tu određenu temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju se odnositi samo na dan 7. travnja, već bi se o njima trebalo voditi računa tokom cijele godine.

Tema za 2015. godinu povezana je sa konzumacijom zdravstveno ispravne hrane (safe food) uz slogan „Od farme do tanjura učinimo hranu zdravstveno ispravnom“ (From farm to plate make food safe).

WHO: World Health Day 2015, Food Safety - the Global View: https://www.youtube.com/watch?v=8saaEsV0Th4

10 ključnih činjenica u svezi zdravstvene ispravnosti hrane

•    Više od 200 bolesti može se širiti preko hrane. Svake godine milijuni osoba u svijetu obolijevaju ili umiru zbog konzumiranja zdravstveno neispravne hrane. Samo dijarealne bolesti uzrokuju godišnje smrt 1.5 milijuna djece u svijetu, a većina tih bolesti može se pripisati konzumaciji kontaminirane hrane ili vode. Pravilna priprava hrane može prevenirati većinu bolesti koje se prenose hranom.
•    Kontaminirana hrana može uzrokovati dugotrajne zdravstvene probleme. Uobičajeni simptomi bolesti koje se prenose hranom su bol u trbuhu, povraćanje i dijareja (proljev). Kontaminacija hrane teškim metalima ili toksinima koji nastaju u prirodi može uzrokovati dugotrajne zdravstvene probleme uključujući rak i neurološka oboljenja.
•    Bolesti koje se prenose hranom više zahvaćaju vulnerabilne populacijske skupine. Infekcije uzrokovane kontaminiranom hranom imaju veći utjecaj na populacijske skupine slabijeg ili ranjivijeg zdravstvenog statusa što lako može uzrokovati teško obolijevanje ili smrt. Posljedice bolesti koje se prenose hranom za dojenčad, trudnice, bolesne i starije su ozbiljnije i mogu biti fatalne.
•    Postoje mnoge mogućnosti za kontaminaciju hrane. Današanja opskrba hranom je kompleksna i uključuje široki spektar različitih faza prije no što hrana stigne do potrošača, od proizvodnje na farmama, preko procesa klanja ili žetve, obrade namirnica, skladištenja, transporta i ditribucije.
•    Globalizacija čini zdravstvenu ispravnost hrane kompleksnijim ali i temeljnim uvjetom. Globalizacija proizvodnje i trgovanja hranom čini lanac prehrane duljim što komplicira istrage epidemija uzrokovanih hranom i odlaže mogućnost hitne intervencije.
•    Zdravstvena ispravnost hrane je multisektorsko i multidisciplinarno pitanje. Kako bi se unaprijedila zdravstvena ispravnost hrane nužan je zajednički rad različitih profesija kako bi se najbolje iskoristile suvremena dostignuća i tehnologija. Nužna je suradnja i stalna komunikacija različitih ministarstava i državnih agencija poput javnog zdravstva, poljoprivrede, prosvjete, trgovine itd. uz uključivanje civilnog društva i samih potrošača.
•    Zdravstvena neispravnost hrane utječe na ekonomiju i društvo u cjelini. Kontaminacija hrane ima učinke koji direktno utječu na javno zdravlje ali i na izvoz, turizam, održivost proizvođača hrane i ekonomski razvoj, ne samo u razvijenim, već i u zemljama u razvoju.
•    Neke opasne bakterije postaju rezistentne na lijekove. Rezistencija na antibiotike je rastuće globalno zdravstveno pitanje. Prekomjerna uporaba ili zloporaba antimikrobnih sredstava u poljoprivredi i stočarstvu, uz dodatanu uporabu antibiotika kod ljudi, predstavlja jedan od vodećih faktora razvijanja rezistencije na antibiotike. Također se animalne bakterije rezistentne na antibiotike mogu prenijeti na čovjeka preko hrane.
•    Svi imamo ulogu u očuvanju zdravstvene ispravnosti hrane. Zdravstvena ispravnost hrane je podijeljena odgovornost između vlade, industrije, proizvođača, znanosti i potrošača, u kojoj svatko ima svoju ulogu. Zdravstvena ispravnost hrane postiže se multisektorskim pristupom koji zahtijeva ekspertize različitih disciplina - toksikologije, mikrobiologije, parazitologije, nutricionizma, zdravstvene ekonomije, medicine i veterine. Lokalna zajednica, ali i obrazovanje također imaju važnu uloge.
•    Potrošači moraju biti informirani o zdrasvtvenoj ispravnosti hrane.Potrošači moraju biti dobro informirani, moraju paziti na izbor hrane te prihvatiti adekvatne postupke u pripravi hrane. Moraju biti upoznati s najčešćim opasnostima u pripravi hrane i načinima na koji se rukuje s hranom kako bi se sačuvala njena zdravstvena ispravnost, koristeći informacije na deklaraciji.