Dana 12. travnja 1961. "kazaljka je stala" - prvi je čovjek uspješno zakoračio u svemir! Prvi astronaut Jurij Aleksejevič Gagarin, pošto je lansiran iz raketnog središta u Bajkonuru (na teritoriju današnjeg Kazahstana) u 9 sati i 7 minuta po moskovskom vremenu, u svemiru je proveo 108 minuta i sletio u blizini Saratova.
U kabini svemirskog broda Vostok 1 Gagarin je jedanput obletio Zemlju u njezinoj orbiti. Ovaj je događaj nesumnjivo dokazao i još više pridonio daljnjem zanosu u ostvarivanju budućih zrakoplovnih i svemirskih projekata. 2011. godine se godine u Ruskoj Federaciji obilježila 50. godišnjica Gagarinova leta u svemir, a na sam dan 12. travnja se obilježava Dan astronautike. Ovaj se praznik obilježava na ruskom tlu od 1962. godine, a od 2011. godine, u skladu s odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, 12. travnja se obilježava i kao Međunarodni dan čovjekovog leta u svemir.
Bio je to prvi let čovjeka u svemir. Cijeli je taj posao izveden u velikoj tajnosti, a detalji Gagarinova leta ni danas nisu u cijelosti poznati. Ipak u povijesti je ostalo zapisano kako je mlad vojni pilot uspješno poletio u svemir i vratio se živ i zdrav na Zemlju. Gagarinov let krenuo je u zoru 12. travnja 1962. godine. Raketa je poletjela u 07:07 sati po našem vremenu. U nekoliko navrata s Gagarinom je uspostavljena radio i tv veza. Slijetanje se dogodilo u 08:55 sati. Suprotno uvriježenom mišljenju kako je Gagarin sletio u samoj kapsuli, on se zapravo na nekoliko tisuća metara iznad tla katapultirao iz nje i prizemljio padobranom poprilično dalje od službenog mjesta slijetanja.
Sam let protekao je uz poneke tehničke probleme poput neispravnih senzora pritiska i predugog rada raketnih motora rakete što je letjelicu Vostok-1 dovelo znatno više nego je bilo planirano. Pomalo bizaran običaj, proistekao iz Gagarinove potrebe za mokrenjem prije samog lansiranja kada je izašao iz autobusa koji ga je prevozio do lansirne rampe, zadržao se svih ovih 50 godina u Rusiji. Svi astronauti prije ulaska u raketu pomokre se na "Gagarinovom mjestu", a navodno ni žene-astronauti nisu izuzete iz toga. Danas, pedeset godina kasnije, nekadašnji rivali u svemirskoj utrci intenzivno surađuju. Ruski kozmonauti lete u američkim svemirskim brodovima i obrnuto. Sam Gagarin stradao je nekoliko godina kasnije u nikad posve razjašnjenom padu aviona-lovca MIG-25 UTI. Ipak, njegovo je ime i kratki povijesni let zauvijek promijenilo čovjekovo istraživanje svemira.
