Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac

Tjelesna neaktivnost se nalazi na visokom četvrtom mjestu vodećih rizičnih čimbenika uzroka smrtnosti u svijetu (6%) iza visokog krvnog tlaka (13%), pušenja (9%) te povišenog šećera u krvi (6%). Sedentarni način življenja također se nalazi među deset vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Procjenjuje se da oko 60-85% odraslih živi sedentarnim načinom života. Sedentarno ponašanje obrnuto je proporcionalno povezano s lošim zdravstvenim ishodima. Uz nedostatnu tjelesnu aktivnost i prekomjerna tjelesna masa kao direktan i intermedijarni čimbenik značajno utječe na nastanak civilizacijskih (kroničnih) bolesti. Najčešći problem kod sedentarnih osoba je izbor pravog programa za početak aktivnosti nakon dugotrajnog razdoblja neaktivnosti – odabir vrste, intenziteta i frekvencije tjelesne aktivnosti.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji tjelesna aktivnost obuhvaća sve pokrete, tj. kretanje u svakodnevnom životu, uključujući posao, rekreaciju i sportske aktivnosti, a kategorizirana je prema razini intenziteta, od niskog preko umjerenog, do snažnog tj. visokog intenziteta (Pan American Health Organisation, 2002). Tjelesna aktivnost najčešće se promatra kroz četiri osnovne kategorije: tjelesna aktivnost na poslu, tjelesna aktivnost vezana uz prijevoz, tj. putovanje s mjesta na mjesto, tjelesna aktivnost u kućanstvu i tjelesna aktivnost u slobodno vrijeme.

Redovita i adekvatna tjelesna aktivnost utječe na smanjivanje rizika za razvoj brojnih bolesti i stanja, unaprjeđuje sveukupno zdravlje i tjelesnu kondiciju te:
•     smanjuje rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila
•     poboljšava funkciju srčanog i dišnog sustava
•    sprječava i/ili odgađa razvoj povišenog krvnog tlaka (arterijske hipertenzije), a kod osoba koje boluju od hipertenzije pomaže u održavanju vrijednosti krvnog tlaka u poželjnim granicama
•    ključna je odrednica potrošnje energije, što je temelj energetske ravnoteže i kontrole tjelesne mase
•     smanjuje razvoj šećerne bolesti (dijabetesa) neovisnog o inzulinu i smanjuje rizik od razvoja debljine (pretilosti)
•     održava i unaprjeđuje mišićnu snagu i izdržljivost, čime se povećava sposobnost uspješnog obavljanja dnevnih zadataka
•     održava motoričke sposobnosti tijela kao što su snaga i ravnoteža
•     poboljšava mineralizaciju kosti u mlađoj dobi čime pridonosi sprječavanju razvoja osteoporoze i prijeloma kod starijih osoba
•     kod starijih osoba snižava rizik od padova, sprječava i odgađa razvoj kroničnih bolesti povezanih sa starenjem
•     održava mentalno zdravlje, smanjuje rizik od razvoja depresije i demencije, snižava razinu stresa i poboljšava kvalitetu spavanja
•     poboljšava osobno zadovoljstvo i samopouzdanje te podiže raspoloženje i optimizam.

                                    Pripremio: Mario Rajnić 5.a