Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac

Romski narod u svijetu govori jezičnim dijasistemom kojega čini 60-ak dijalekata, nerijetko potpuno različitih. Ipak, većina Roma govori jezikom romani chib (romani ćib).

Zbog činjenice da je romski jezik nestandardiziran i da njegova dijalektalna razmrvljenost onemogućava višu razinu socio-lingvističke integracije i povezanosti romskih zajednica, može se govoriti i o ugroženosti romskoga jezika.

Standardizacijom romskoga jezika izravno se utječe na kvalitetu obrazovanja Roma na njihovu materinjem jeziku, ali i na ostvarivanje prava romske nacionalne manjine na služenje vlastitim jezikom ne samo u obrazovanju, nego i u svim vidovima komunikacije i očuvanja nacionalnoga identiteta.

Mnogi pojedinci, ne nužno pripadnici romske nacionalne zajednice, već i mnogi drugi stručnjaci, romolozi indolozi, kao i sveučilišni profesori koji se bave romskom tradicijom i kulturom te publicisti i književnici ulažu velike napore za očuvanje i standardizaciju romskoga jezika. Tome svoj doprinos daju i stručnjaci i entuzijasti iz Hrvatske.

U tome smislu 2008. godine je u Hrvatskoj, u izdanju Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ iz Zagreba, javnosti predstavljen prvi Romsko – hrvatsko i hrvatsko – romski rječnik autora Veljka Kajtazija. Stručnjaci i uglednici, okupljeni u Zagrebu, tom su prigodom pokrenuli međunarodnu inicijativu da se baš u čast toga događaja datum 5. studenoga proglasi Svjetskim danom romskoga jezika. Ta je simbolika za Republiku Hrvatsku osobito važna i zbog svih njenih nastojanja u provedbi Nacionalnoga programa za Rome.

Povelju o proglašenju Svjetskoga dana romskoga jezika tada je potpisalo više od stotinu uglednih osoba, znanstvenika, sveučilišnih profesora iz Hrvatske i inozemstva, zastupnica i zastupnika u Hrvatskome saboru, novinara, publicista i pisaca kao i predstavnika nekoliko desetaka romskih udruga iz Hrvatske i nekoliko drugih europskih zemalja, a inicijativu je pozdravila i prihvatila i Međunarodna unija Roma (IRU).

Tradicija održavanja Međunarodnog simpozija povodom Svjetskog dana romskoga jezika nastavljena je 2010., a potom i 2011. godine. Teme o kojima su stručnjaci dosad raspravljali obuhvaćale su standardizaciju i kodifikaciju romskoga jezika, zatim upotrebu romskoga jezika u informacijskim tehnologijama te položaj romskoga jezika unutar obitelji. Još jednom se pokazalo koliko je romski jezik živ u današnjoj Europi, ali i na drugim kontinentima te koliko je potreban daljnji rad na njegovu očuvanju i razvijanju.

Na Svjetski dan romskoga jezika dodjeljuju se u Zagrebu i dvije nagrade za životno djelo – „Ferenc Sztojka“ i „Šaip Jusuf“, nazvane prema velikanima koji su započeli standardizaciju romskoga jezika. Te je nagrade dosad dobilo nekoliko zaslužnih pojedinaca iz Francuske, Rumunjske, Srbije i Makedonije.

Obzirom da je međunarodna inicijativa potekla iz Hrvatske, da se ona referira na dan kada je promoviran prvi Romsko – hrvatski i hrvatsko – romski rječnik te da joj je da bi zaživjela potrebna potpora što šire zajednice, Hrvatski sabor je na svojoj sjednici 24.05. prihvatio Zaključak o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 5. studenog – SVJETSKIM DANOM ROMSKOG JEZIKA.

Na taj način Hrvatski Sabor je prvi parlament u svjetu koji je podržao inicijativu o proglašenju 5. studenog – SVJETSKIM DANOM ROMSKOG JEZIKA i na taj način upisao se u svjetsku povjet Roma kao prvi parlament koji je podržao ovu inicijativu, te je dao poticaj i primjer svim relevantnim i zainteresiranim hrvatskim institucijama i organizacijama, drugim nacionalnim parlamentima i međunarodnim organizacijama, podupirući nastojanja romske nacionalne manjine u očuvanju svoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta.

Ova je inicijativa u potpunome suglasju s Nacionalnim programom za Rome kao i s Akcijskim planom Desetljeća za uključivanje Roma 2005. – 2015.