preskoči na sadržaj

Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac

 > Naslovnica
Vijesti

DANAS JE PRVI DAN JESENI, OPRAŠTAMO SE OD DUGOG TOPLOG LJETA

Autor: Maja Poslon Živković, 23. 9. 2018.

Sigurno ste primijetili da su dani sve kraći, a noći se spuštaju sve brže. Temperatura pada i listovi mijenjaju boju - to može značiti samo jednu stvar: stigla je jesen! 

Jesen obećava šumske šetnje, kuhano vino, pečene kestene i ugodne večeri. Ali što čini prvi dan jeseni - i kako je povezan s ekvinocijem?

Kad je prvi dan jeseni?

Možete birati između dvije mogućnosti - ovisi o tome slijedite li meteorološki ili astronomski kalendar. Tri su tjedna razlike među njima.

Meteorološki kalendar - 1. rujna

U meteorološkim uvjetima jesen počinje 1. rujna, a završava 30. studenog. Meteorološki kalendar koristi naš gregorijanski kalendar kako bi podijelio četiri godišnja doba u tri bloka, što  olakšava promatranje predviđanja i uspoređivanje sezonskih statistika.

Proljeće: ožujak, travanj, svibanj
Ljeto: lipanj, srpanj, kolovoz
Jesen: rujan, listopad, studeni
Zima: prosinac, siječanj, veljača

Astronomski kalendar - 23. rujna

Astronomi temelje datum godišnjih doba na nebeskim događajima, a u ovom slučaju jesenskom ekvinociju, kada su noć i dan približno jednaki. Ove godine to se dogodilo 23. rujna u 3.54.

Ekvinocij se događa kada ekvator prođe središte Sunca. Tada sjeverni i južni polovi Zemlje nisu nagnuti prema ili daleko od sunca, ali su poravnani tako da, teoretski, daju istu količinu dnevnog svjetla u obje Zemljine polutke.

Prvi dan jeseni nosi sa sobom i neke mitove:

Prvi dan jeseni je stigao i sada, unatoč vremenu, možemo reći da je ljeto službeno završilo. Dani postaju kraći, temperature se polako spuštaju i trebat će nam sve toplija odjeća.

Kao što sigurno znate, današnji se dan još naziva i jesenski ekvinocij ili ravnodnevnica, uz koju se nižu razni mitovi. Jesu li zaista dan i noć danas jednako dugi i utječe li gravitacijska sila na položaj jajeta? Evo odgovora.

Jaje - "Na dan jesenskog ekvinocija jaje može stajati ravno bez da ga držite i to zbog sile gravitacije", još je jedan mit u nizu. No, to nema veze s datumom. Ako imate dovoljno strpljenja i vremena, to možete učiniti svaki dan 

Raspoloženje - teorija da su ljudi bolje raspoloženi na današnji dan također ne drži vodu. Oni kojima je dosta ljetnih vrućina, sigurno će slaviti dolazak hladnijih dana, no oni koju su jednostavno bezvoljni, bit će bezvoljni bez obzira na ekvinocij.

Ravnodnevnica - iako je uvriježeno mišljenje kako dan i noć za vrijeme jesenskog ekvinocija traju jednako, to baš i nije tako. Svake godine astrolozi izračunaju sitnu razliku u njihovom trajanju, a ove godine će dan trajati 6 minuta i 16 sekundi dulje od noći.

Sjena - mit govori o tome kako ljudska sjena nestaje točno u podne na dan ekvinocija te da ju je nemoguće tada vidjeti. Tu će pojavu iskusiti samo oni koji će u to vrijeme stajati na crti ekvatora.

Osim mitova, brojne su druge zanimljivosti koje se vežu uz jesen:

1. Za trajanja jeseni čovjek najbolje spava.

2. Lišće na drveću poprima najživlje boje. Hladnije temperature i manjak svjetla izazivaju reakciju kod lišća koje prestaje stvarati klorofil (zeleni pigment). Do izražaja dolaze narančasti i žuti pigment karotenoida, a žarko crvena boja rezultat je antocijanina. Zanimljivo je da lišće zapravo ne gubi boju, već ponovno poprima onu izvornu.

3. Životinje reagiraju na promjene koje donosi jesen. Sjevernoamerička crnokapa sjenica kreće u potragu za sjemenkama koje skriva na više mjesta u drveću i na tlu. Ali kako zapamtiti gdje ih je sakrila? Dio njezinog mozga koji je odgovoran za prostornu orijentaciju i pamćenje naraste do 30 posto!

4. U jesenskom periodu ptice započinju svoje seobe u toplije krajeve, a neke od njih su prave rekorderke u broju kilometara koje uspiju prevaliti. Artička čigra u samo jednom smjeru preleti oko 11 000 kilometara.

5. Jesen nudi mnoštvo plodova koji čuvaju naše zdravlje. Ali jeste li znali da se zdravlje nalazi u bojama jesenskih plodova, biljnim pigmentima - fitokemikalijama? Stoga trebamo birati raznovrsne i raznobojne plodove jer ćemo samo tako osigurati različite fitokemikalije koje korisno djeluju na naš organizam.

6. Prvi i posljednji dan jeseni mijenjaju se otprilike za 24 sata svake godine.

7. Jesen ima svoj puni Mjesec, koji se još naziva i Žetveni mjesec. Taj je naziv dobio jer su nekoć seljaci znali koristiti svjetlo prvog punog Mjeseca jeseni kako bi žetvu obavljali i noću.

8. Jesenska ravnodnevnica svake godine pada na drugi datum. Zemlji treba 365.25 dana da napravi krug oko Sunca pa je datum jesenske ravnodnevnice malo drugačiji svake godine. Najčešće je to 22. rujna, ali ravnodnevnica zna još biti i 23. rujna ili, vrlo rijetko, 24. rujna (što je bio slučaj davne 1931. godine). Tako će jesenska ravnodnevnica 24. rujna idući puta biti tek daleke 2303. godine.

9. Na sjevernoj polutki jesen traje dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca, a na južnoj Zemljinoj polutki dio ožujka, cijeli travanj, svibanj i dio lipnja.

Sve ove ljepote jednostavno nas zovu van da uživamo u blještavilu boja i upijamo toplo jesensko sunce. Odvojite svaki dan malo vremena za šetnju parkom, divite se šarenim haljinama koje je odjenulo drveće i doživite cijelu paletu toplih jesenskih boja! 

I pročitajte nešto lijepo, onako toplo i iskreno u svojoj jednostavnosti...

 




Naša škola

e-Dnevnik za učenike

e-Dnevnik za nastavnike

IZDVAJAMO

Školski kurikulum

Vremenik pisanih provjera

Raspored sati

Raspored informacija za roditelje

Pristup informacijama

Školski dokumenti

Ime smo dobili po...

Kalendar
« Prosinac 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Tražilica
Stručno usavršavanje
Korisni linkovi









CMS za škole logo
Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac / Prilaz stadionu 1, HR-31540 Donji Miholjac / www.os-aharambasica-donjimiholjac.skole.hr / dmiholjac@os-aharambasica-donjimiholjac.skole.hr
preskoči na navigaciju